U sklopu „Mjeseca hrvatske knjige“ u Ludbregu 15. studenoga ove godine zainteresiranoj publici predstavljena je knjiga Marijaterezijanski urbari Križevačke županije 1774. – 1779., 1795. Svezak 1. Podravski kotar. Predstavljanje knjige organizirali su Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ u suradnji s Državnim arhivom u Varaždinu.
Marijaterezijanski urbari predstavljaju složen sustav dokumenata u kojem je opisano i zabilježeno stanje zemljišta i stanovništva kako prije tako i neposredno nakon provedbe postupka. U predstavljenoj knjizi objavljeni su dokumenti za 55 ondašnjih naselja od kojih su 3 imala status trgovišta, Ludbreg te Veliki i Mali Bukovec, odnosno za ona mjesta nekadašnjeg Podravskog kotara koja danas pripadaju Varaždinskoj županiji.
Prema današnjem teritorijalno-političkom ustroju to su mjesta na području gradova Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice te općina Breznički Hum, Ljubeščica, Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Visoko.
Uz dokumente iz druge polovice 18. stoljeća prikazane su i 33 isprave iz 17. i 18 st. koje govore o uvjetima naseljavanja slobodnjaka te o davanju na korištenje predijalnog i gornog zemljišta. Prilozi su pisani dijelom na kajkavskom, a dijelom na latinskom jeziku, transkribirani su te su izrađeni iscrpni sažeci što omogućuje analizu povijesnog razvoja ovih odnosa kroz više od 150 godina.
Dan kasnije, 16. studenog predstavljena je ova knjiga kao i svih 6 svezaka edicije Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.-1784. u Novom Marofu u organizaciji Grada Novi Marof, Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof i Državnog arhiva u Varaždinu.
Objavljivanje marijaterezijanskih urbarijalnih spisa Križevačke županije nadovezuje se i na određeni način predstavlja nastavak posla na objavljivanju ovog gradiva za ondašnju Varaždinsku županiju. Naročito je to vidljivo na području grada Novi Marof koji danas obuhvaća 23 naselja od kojih je 11 nekada bilo u okviru Križevačke županije, 10-tak na području ondašnje Varaždinske županije, a dva naselja se nisu vodili kao samostalna naselja.
Ukupno gledano u ediciji kako za područje ondašnje Varaždinske i Podravskog kotara Križevačke županije dosada je prikazano oko 350 ondašnjih naselja: uglavnom sela, 8 trgovišta i Zajednica slobodnjaka Varaždinske tvrđe u 135 sučija, a detaljnije gledano oko 9000 podložničkih domaćinstava putem imena i prezimena kućedomaćina ili „gazde“, strukture zemljišta i pripadajućih davanja. Objavljeno je i oko 830 priloga: isprave izdane trgovištima, slobodnjački ili naseobeni listovi, inskripcionalni listovi, činženi i gorni listovi i drugi od 14.do druge polovice 18. st.
Prema današnjem upravnom ustroju prikazane su Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, 10 gradova i 50-tak općina ili oko 350 današnjih naselja.
Objavljeni dokumenti omogućavaju proučavanje naziva mjesta i manjih lokaliteta, naseljenosti mjesta, imena i prezimena njihovih stanovnika, veličinu i strukturu njihovog posjeda, pružaju uvid u vrstu poljoprivredne proizvodnje, posebno vinogradarstva, bavljenje stanovništva i drugim nepoljoprivrednim djelatnostima, npr. trgovinom, obrtom ili prijevozom robe, veličinu feudalnih davanja, veličinu i strukturu feudalnih vlastelinstava, kao i saznanja o prirodnim i klimatski uvjeti življenja po pojedinim mjestima te niz drugih podataka za lokalnu, ali i opću povijest našeg kraja u drugoj polovici 18. stoljeća.
Knjiga se ističe cjelovitošću objavljenih dokumenata, svi su dokumenti transkribirani, a za priloge su izrađeni opsežni sažeci. Na početku je izrađena Uvodna studija s detaljnim opisom postupka i primijenjenih dokumenata, sve knjige objavljenog gradiva obogaćene su iscrpnim Kazalima/Popisima mjesta, vlastelina, vlastelinskih službenika i županijskih dužnosnika koji su sudjelovali u ovom složenom postupku. Tako je na preko 7500 stranica objavljeno ovo vrijedno gradivo koje se čuva u Državnom arhivu u Varaždinu i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Edicija predstavlja veliki projekt objavljivanja arhivskog gradiva koji se ostvaruje u Državnom arhivu u Varaždinu u posljednjih više od desetak godina i u kojem je uz spomenute sudjelovao veći broj suradnika.
Prilikom predstavljanja o cijeloj ediciji kao projektu objavljivanja arhivskog gradiva govorila je dr. Nataša Štefenec, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i recenzentica edicije. O jezičnim pitanjima i postupcima u prikazu gradiva kao priređivačica tekstova govorila je viša arhivistica i latinistica Karmen Levanić, a općenito o sadržaju edicije govorila je dr. Vida Pavliček, arhivska savjetnica, kao priređivačica i urednica cijele edicije.
Izdavač edicije Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.-1784. je Državni arhiv u Varaždinu. Sunakladnici prvog sveska edicije Marijaterezijanski urbari Križevačke županije 1774. – 1779., 1795. su Državni arhiv u Varaždinu i Hrvatski državni arhiv s obzirom na to da je velik dio izvornika objavljenih u ovom svesku pohranjen u fondu Ugarsko namjesničko vijeće. Hrvatsko slavonski spisi u Hrvatskom državnom arhivu te da je on digitalizirao i ustupio digitalne snimke za objavljivanje.
Novčana sredstva za objavljivanje ovog gradiva kroz sve sveske osigurali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Varaždinska županija i Grad Varaždin. Svojim su prilozima objavljivanje pojedinih svezaka podržali Krapinsko-zagorska županija i gradovi Klanjec, Krapina, Ludbreg, Novi Marof, Pregrada, Zlatar i poduzeće Kos transporti d.o.o.
Novi Marof
Ludbreg
