Čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na obilježavanje Međunarodnog dana arhiva u Državnom arhivu u Varaždinu koje će se održati u utorak, 6. lipnja 2023. u 12.00 sati u zgradi Državnog arhiva u Varaždinu, Koprivnička 51.
Ivan Kukuljević Sakcinski (Jurketinec, 29.5.1816. – Puhakovec, 1.8.1889.), prema Tadiji Smičiklasu najplodniji je hrvatski pisac 19. stoljeća. Kukuljević pripada prvom naraštaju hrvatskih preporoditelja, a njegov književni rad sastoji se od poezije, pripovjedne proze, drama, putopisa i biografija. Kronološki njegov se književni rad može svrstati u tri razdoblja.
Prvo je trajalo od 1834. do 1848.g. kada piše pjesme s ljubavnom tematikom, četiri pripovijetke i najvažnije drame. U razdoblju od 1842.g. do 1847.g. u četiri knjige „Različitih dela“ objavit će sve što je do tada napisao, držeći svoj književni opus zaokruženim. U prve dvije knjige objavit će pripovijetke: Marta posadnica, Bugari, Bratja i Pauk. U trećoj knjizi objavljuje drame: Gusar i Poraz Mongolah, dok u četvrtoj knjizi objavljuje vlastite pjesme, a u dodatku i narodne pjesme na različitim hrvatskim narječjima. Na kraju prvog razdoblja napisao je izrazito politički intoniranu zbirku pjesama Slavjanke.
U razdoblju apsolutizma nastala su dva dramska djela (Nenadani sastanak i Ženit se il ne ženit se) i novela Dva Slavena, te Kukuljevićevi putopisi koje objavljuje u novinama i časopisima.
Kronološki posljednju cjelinu čine Povjestne pjesme (1874.) i drame Poturica (1861.) i Marula (1879.).
U fondu HR-DAVŽ-532. Obitelj Kukuljević čuvaju se, između ostaloga, i rukopisi objavljenih, ali i dosad neobjavljenih literarnih radova Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Izložba „Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“ donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz navedenog fonda. Uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni, biti će izloženi i tiskani primjerci. Naime, u pojedinim slučajevima Kukuljević će zabilježiti da je nezadovoljan izmjenama koje su urednici, bez njegovog znanja, unijeli u njegove radove. Posebnu pak vrijednost i zanimljivost izložbe predstavljaju dosad neobjavljeni ili pak u potpunosti nepoznati književni radovi Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
I dok su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu 2018. i 2019.g. objavljene četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame (Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se), u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva se i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama. Neke od njih se ljubavnom tematikom uklapaju u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok će dio njih prema političkom naboju i porukama pripadati samom kraju drugog ili u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja. Među navedenim se rukopisima, značajem i opsegom, posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844.g., a koju spominje kao „dio eposa“ i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. 1. 1892. godine.
Isto tako, važno je istaknuti da se među rukopisima nalazi i Pastir, prva Kukuljevićeva pjesma izvorno pisana na hrvatskom jeziku za koju se dosad navodilo da je izgubljena.
„Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“ je ukazati na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti, potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevićevog stvaralačkog opusa i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.
Posebnost izložbe predstavlja činjenica da će na njoj biti izložena i dva likovna djela, koja se tematski vezuju uz obitelj Kukuljević, a radovi su prof. dr. sc. Krešimira Frankića:
1. Portret Radovana Kukuljevića, ulje na platnu
2. Dvorac obitelji Kukuljević u Ivancu, ulje na dasci
Navedena likovna djela Arhivu je 1. lipnja 2023. g. darovala gospođa Dubravka Kukuljević, praunuka Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
