Edicija Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. ˗ 1784. prikazuje gradivo nastalo u postupku marijaterezijanskog urbarijalnog uređenja na području ondašnje Varaždinske županije. U prvom svesku, Uvodnoj studiji, opisan je ovaj složeni postupak te sadržaj i značenje korištenih tipskih dokumenata. Samo gradivo prikazuje se u sljedećim svescima prema ondašnjem teritorijalnom ustroju Županije, tj. prema županijskim kotarevima. Tako je do sada, u 4 svezaka, prikazano gradivo za područje Donjopoljskog i Gornjopoljskog kotara, odnosno gradivo koje se najvećim dijelom poklapa s područjem današnje Varaždinske županije te Donjozagorski kotar odnosno sjeveroistočni dio današnje Krapinsko-zagorske županije.
Objavljeno gradivo potječe pretežito iz zbirke Urbarijalne knjige i spisi Varaždinske i dijela Križevačke županije, kao i pojedinih drugih fondova koji su pohranjeni u Državnom arhivu u Varaždinu, te fondova Ugarsko namjesničko vijeće. Hrvatsko slavonski spisi, Varaždinska županija (XIII – 1850) i Zemljorasteretno ravnateljstvo u Zagrebu pohranjenih u Hrvatskom državnom arhivu. Zahvaljujući kvaliteti spomenutih izvora, u ediciji je postignut vrlo visok stupanj cjelovitosti prikaza dokumenata provedbe urbarijalnog uređenja po pojedinim sučijama.
Objavljeni dokumenti predstavljaju bogat izvor za proučavanje gospodarskih, općedruštvenih i prirodnih uvjeta življenja po pojedinim mjestima. U podacima koje donose može se pratiti veličina i naseljenost pojedinih mjesta, imena i prezimena nositelja seoskih domaćinstva, veličina i struktura seljačkog posjeda, tj. za svako seosko domaćinstvo veličina okućnice, oranica, livada i koljosječa, površine vinograda, putem toga struktura poljoprivredne proizvodnje, veličina feudalnih davanja, bavljenje stanovnika nekim posebnim, ne isključivo poljoprivrednim, djelatnostima, prirodni i klimatski uvjeti življenja. Dokumenti prikazuju i strukturu vlastelinstava znamenitih obitelji kao što su bili Erdödy, Drašković, Keglevići, Oršići, Patačići i drugi, zatim crkvenih ustanova, kao Zagrebačke biskupije ili Pavlinskog samostana u Lepoglavi te Slobodnog kraljevskog grada Varaždina koji je isto imao svoje feudalne posjede i drugo.
Objavljen je i velik broj priloga, njih više od 600, koji su kao popratni dokumenti poslužili u provedbi urbarijalnog uređenja, a pojedini od njih sežu unatrag i do polovice 14. stoljeća. Uz povijesno vrlo vrijedan prikaz razvoja pojedinih trgovišta, oni su ponajviše vezani uz pravo korištenja tzv. izvanselišnog, prvenstveno gornog zemljišta što prikazuje ovo područje kao izrazito vinorodni kraj. Velik dio ovih spisa pisan je hrvatskim, odnosno kajkavskim jezikom, te predstavljaju vrijedan izvor i za jezična istraživanja.
Osnovni dokumenti i brojni prilozi omogućavaju i analizu imovinsko pravnih odnosa u feudalnom društvu na nov i cjelovit način.
U svim svescima za objavljeno gradivo izrađeni su popisi ili kazala mjesta, vlastelina i korisnika vlastelinskog prava iz vremena marijaterezijanskoga urbarijalnog uređenja, kao i onih iz ranijih vremena zabilježenih u spomenutim prilozima, popisi upravitelja imanja i drugih vlastelinskih službenika te popisi provoditelja i ostalih županijskih i drugih dužnosnika djelatnih u provedbi marijaterezijanskoga urbarijalnog uređenja.
Na taj način prikazano je, prema ondašnjoj strukturi, više od 250 sela i četiri trgovišta: Krapina, Petrijanec, Varaždinske Toplice i Vinica, te Zajednica slobodnjaka Varaždinske tvrđe, a u okviru njih oko 6 500 seoskih domaćinstava. Prema suvremenom sustavu podaci se odnose na 7 današnjih gradova: Ivanec, Krapina, Lepoglava, Varaždin, Varaždinske Toplice Zabok i Zlatar te 29 općina.
U tijeku je priprema gradiva za 6 svezak ove edicije kojim će se prikazati ondašnji Gornjozagorski kotar odnosno drugi dio današnje Krapinsko-zagorske županije. U završnom svesku namjeravamo prikazati i područje oko današnjih gradova Ludbreg i Novi Marof koje je u drugoj polovici 18. stoljeća pripadalo većim dijelom Križevačkoj te manjim Zagrebačkoj županiji, a danas čine dio Varaždinske županije.
U pripremi ove edicije sudjeluju kao urednica cijele edicije i autorica Uvodne studije dr. sc. Vida Pavliček, arhivska savjetnica, kao priređivačice dokumenata za objavljivanje Karmen Levanić, latinistica i viša arhivistica i dr. sc. Vida Pavliček. Na pripremi ove velike edicije u posljednjih 9 godina surađivali su Kristina Bedeković, Domagoj Čičko, Ivana Posedi i Kruno Sudec, te Tihana Glavica, Jelena Hudin, Krešimir Lukinić, Petra Novoselec i Lana Pavlaković, djelatnici i vanjski suradnici Državnog arhiva u Varaždinu.