Tradicija čuvanja pisanog gradiva na području koje svojom djelatnošću pokriva Državni arhiv u Varaždinu seže sve do srednjeg vijeka, što se poglavito odnosi na urbana središta. Kultura življenja i svijest da samo pisano svjedočanstvo jamči pravnu sigurnost pojedinca, ali i zajednice u cjelini, utječu na zavidnu razinu očuvanosti arhiva pojedinih gradova i trgovišta, kao i feudalnih obitelji. Ipak, o sustavnoj djelatnosti zaštite arhivskog gradiva možemo govoriti tek s osnivanjem arhiva kao samostalne ustanove.
Godine 1950. osnovan je Arhiv grada Varaždina (AGV) kao samostalna ustanova koja radi na prikupljanju, čuvanju i obradi arhivskog gradiva. Arhivski nukleus oko kojeg će izrasti, po količini i vrijednosti u njemu pohranjenog arhivskog gradiva jedan od znatnijih arhiva u Hrvatskoj, predstavljao je arhiv Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina u kojem se čuvaju gradski spisi od početka 13. pa sve do 20. stoljeća. Ovo jezgro gradskog arhiva uskoro će biti obogaćeno novim arhivskim gradivom – knjigama i spisima cehova, kulturnih i sportskih društava, gospodarskih udruženja, upravnih i pravosudnih organa, znamenitih obitelji i pojedinaca. U Arhiv dospijeva gradivo sa šireg područja što će se uskoro odraziti i na njegov status, odnosno prerastanje u regionalnu ustanovu.
Godine 1957. proširuje se teritorijalna nadležnost Arhiva, te obavlja arhivsku službu za područje tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina. S promjenom teritorijalne nadležnosti promijenit će se i naziv ustanove, te od 1959. g. djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu (HAV). Istovremeno, mijenja se i njegova organizacijska struktura. Kako bi što djelotvornije obavljao poslove arhivske službe na cjelokupnom području svoje nadležnosti, u HAV-u se u razdoblju od 1957. – 1962. osnivaju tri arhivska sabirna centra: Krapina, Koprivnica i Čakovec.
Od 1993. godine Arhiv djeluje pod nazivom Povijesni arhiv u Varaždinu (PAV), da bi Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. g. dobio današnji naziv – Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ). Teritorijalna nadležnost Arhiva u to se vrijeme proteže na područje Varaždinske, Međimurske, najvećeg dijela Krapinsko-zagorske i oko polovice područja Koprivničko-križevačke županije. Osnivanjem Državnog arhiva za Međimurje 2007. g. Međimurska županija više nije u teritorijalnoj nadležnosti našeg Arhiva.
Danas se u Arhivu čuva oko 9000 dužnih metara arhivskog gradiva, raspodijeljenog u više od 1000 fondova i zbirki. Ovo gradivo pokriva vremenski raspon od početka 13. stoljeća, pa sve do početka 21. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja kako političkih tako i gospodarskih, kulturoloških, genealoških…
Od gradiva pohranjenog u DAVŽ-u izuzetnom se vrijednošću kao povijesni izvori izdvajaju arhivi: grada Varaždina (13 – 20. st.), grada Koprivnice (17 – 20. st.), trgovišta Krapina (14 – 20. st.), obitelji Bedeković (13 – 20. st.), obitelji Erdӧdy (15 – 19 st.), obitelji Kukuljević (17 – 20. st.), obitelji Varady (14 – 20. st.), te Zbirka matičnih knjiga i Zbirka urbarijalnih knjiga.